Jezik/Језик/Language:
Ugrožena su Vam prava?
Popunite i pošaljite obrazac
Foto galerija
svakodnevnih aktivnosti...
Pretraga web stranice:

Saopštenje za javnost | 06.05.2020

EU mora staviti ekonomska i socijalna prava u fokus svog ekonomskog odgovora na COVID-19

ENNHRI, logoENNHRI, logo

ENNHRI, Evropska mreža nacionalnih institucija za ljudska prava, pozdravlja korake Evropske unije na podsticanju privrede i pružanju podrške za život u kontekstu pandemije COVID-19. Međutim, ključno je da sva ljudska prava, uključujući ekonomska i socijalna prava, budu u fokusu izvršenja tih mjera, kao što smo naglasili u nedavnoj izjavi. Stavljanje ljudskih prava u fokus odgovora na COVID-19 možemo prevladati ovaj ekonomski i javnozdravstveni izazov, istovremeno štiteći ljudsko dostojanstvo.

Međutim, dijelom zbog naslijeđa politika štednje iz globalne finansijske krize iz 2008. i 2009. godine koje su produbile nejednakosti unutar i između zemalja u Evropi, zdravstveni i socijalni sistemi često nisu na odgovarajući način opremljeni kako bi odgovorili na vanrednu situaciju COVID-19. Ključno je osigurati javnim budžetima dovoljno sredstava za provođenje fiskalne politike koja se zasniva na ljudskim pravima i za moto ima „ne izostaviti nikoga“.

U skladu sa standardima o ljudskim pravima, države moraju iskoristiti svoje maksimalne raspoložive resurse za potpunu realizaciju ekonomskih i socijalnih prava što brže i što efikasnije. Mora se izbjeći nazadovanje u standardima usluga i osigurati značajnu jednakost ublažavanjem nerazmjernih efekata po one koji su u najvećem riziku. To bi se trebalo provoditi transparentno i sa značajnim učešćem i konsultacijama s onima koji su pogođeni. I države i ekonomski odgovor Evropske unije moraju biti u skladu s ovim principima ljudskih prava.

Posebno ističemo sljedeće tačke:

1. Kriteriji za EU fond za oporavak moraju biti vođeni i imati za cilj ostvarivanje ekonomskih i socijalnih prava
Osim davanja kredita, Evropska komisija trebala bi razmotriti bespovratna sredstva u okviru Fonda za oporavak EU kako bi države članice koje su u potrebi mogle obezbijediti minimalni suštinski nivo socijalno-ekonomskih prava u zemlji, uključujući prava na stanovanje, hranu, vodu, sanitarne uslove, obrazovanje, socijalno osiguranje i posao. Iako aktivacija 'opšte zaštitne klauzule' u okviru Pakta o stabilnosti i rastu omogućuje državama članicama da odstupaju od budžetskih ograničenja u okviru evropskog fiskalnog okvira, domaći kapaciteti nekih država za povećavanje javnih izdataka moraju se proširiti kako bi se spriječilo nazadovanje u pružanju osnovnih javnih usluga. Sredstva za oporavak također bi trebala omogućiti državama članicama EU da rade na ciljevima održivog razvoja i klimatskim obavezama u okviru Pariškog sporazuma.

2. Finansiranje mjera reakcije na COVID-19 ne smije biti diskriminatorno
Zdravstveni i ekonomski uticaj pandemije nesrazmjerno osjećaju ljudi koji su izloženi siromaštvu, rasizmu ili drugim oblicima diskriminacije, poput Roma, izbjegličkih i migrantskih zajednica. Važno je proširiti mreže socijalnog osiguranja kako bi se osiguralo da „niko ne bude izostavljen“ prilikom oporavka. Također, prilikom stvaranja prihoda države bi trebale razmotriti oblike progresivnog oporezivanja, poput poreza na finansijske transakcije, oporezivanja emisija povezanih s klimatskim promjenama ili povećanja poreza u digitalnoj ekonomiji, kako bi se izbjeglo nesrazmjerno opterećenje za porodice u nepovoljnom položaju i s malim dohotkom.

3. Krediti Evropskog mehanizma za stabilnost (ESM) trebali bi osigurati odgovarajući životni standard u širem smislu
Pozdravljamo opredjeljenje da krediti koji budu davani državama kojima su potrebni iz Kreditne linije s povoljnijim uslovima ESM-a ne budu uslovljeni ekonomskim reformama država primalaca. Kada se finansiraju direktni i indirektni troškovi zdravstvene zaštite, liječenja i prevencije zbog COVID-19, kako je predviđeno kreditima ESM-a, zdravstvo treba razumjeti šire i holistički. Kako su za osiguravanje dobrog zdravlja potrebni određeni preduslovi koji ne spadaju u medicinsku njegu, javna potrošnja u vezi s COVID-19 u okviru ESM-a trebala bi obuhvatiti šire investicije za socijalnu zaštitu koja podržavaju odgovarajući životni standard, uključujući pristup stanovanju, hrani, vodi i sanitarijama. To bi pomoglo u obuzdavanju uticaj pandemije, istovremeno povećavajući otpornost na buduće krize.

4. Implementiranje instrumenta "Podrška smanjenju rizika od nezaposlenosti u vanrednim situacijama" (SURE) mora uzeti u obzir radnike u neformalnoj ekonomiji
Mnogi ljudi iz određenih grupa što obuhvata žene, migrante i slabo plaćene radnike obavljaju nesiguran posao bez ugovorene socijalne zaštite ili zastupanja sindikata. Države članice EU moraju dati prednost socijalnoj zaštiti takvih grupa kada traže finansijsku pomoć putem instrumenta SURE. Evropska komisija trebala bi obezbijediti prilikom koncipiranja i primjene nacionalnih programa nediskriminaciju i obuhvatiti ciljane mjere za rješavanje problema najugroženijih.

5. Kod finansiranja malih i srednjih preduzeća treba dati prednost kompanijama koje poštuju ljudska prava
U provođenju panevropskog garantnog fonda za podršku malim i srednjim preduzećima, Evropska investiciona banka i države članice EU trebale bi dati prioritet kompanijama koje posluju u skladu s vodećim principima UN-a o poslovanju i ljudskim pravima i standardima održivosti životne sredine. Uzevši za primjer Dansku, vidljivo je da su kompanije koje izbjegavaju porez ili isplaćuju dividende i bonuse u razdoblju 2020. do 21. godine i koje ne posvećuju dužnu pažnju ili dužno poštovanje ljudskim pravima (kako u zemlji tako i u lancima nabave) isključene iz programa financijske podrške.

6. Tehnička i finansijska pomoć mora podržavati ostvarivanje socijalno-ekonomskih prava u inostranstvu
Pozdravljamo najavu Evropske komisije o osiguranju 15,6 milijardi eura partnerskim zemljama koje se suočavaju s izazovima uzrokovanima pandemijom i ublažavanjem društveno-ekonomskih posljedica. U tom bi kontekstu EU i njegove države članice trebale izvući pouke iz prošlih zdravstvenih pandemija, poput HIV/AIDS-a i ebole gdje su se rješenja prilagođena lokalnim potrebama i u zajednici pokazala efikasnima. Značajno učešće i konsultacije s najugroženijima u lokalnim zajednicama i dalje je od ključnog značaja za vanjsku pomoć u pandemiji.

7. Kao transnacionalna prijetnja, pandemija COVID-19 zahtijeva koordinaciju globalnih odgovora
Države članice EU trebale bi ojačati kapacitete međunarodnih organizacija poput Svjetske zdravstvene organizacije za ispunjavanje svojih mandata i provođenje pristupa s aspekta ljudskih prava. One također moraju sarađivati na proširivanju kapaciteta za testiranje i podsticanje istraživanja lijekova i vakcina, čineći medicinsku opremu, vakcine i osnovne lijekove dostupnima onim zemljama i stanovnicima koji su u većoj opasnosti. Nadalje, kako bi omogućile svim zemljama da aktiviraju svoje maksimalne raspoložive resurse za borbu protiv pandemije, države članice trebale bi razmotriti restrukturiranje duga, oproštaj duga i moratorijem na dug na sve isplate kamata za zemlje kojima je najpotrebnija.

U skladu s tim tačkama, pozivamo EU i njegove države članice da osiguraju društveno kohezivno i održivo društvo nakon pandemije COVID-19, ostvareno kroz oporavak zasnovan na ljudskim pravima. Stavljanjem ljudskih prava u središte reakcije na COVID-19, možemo postići rezultate koji su pravedni za sve.



Važni linkovi


Štitimo prava fizičkih i pravnih lica u skladu sa Ustavom BiH i međunarodnim sporazumima koji se nalaze u dodatku Ustava...
Ombudsmeni BiH

Aktivnosti Ombudsmena

Ombudsmenka dr. Jasminka Džumhur učestvovala u intervjuu o nestalim osobama

Ombudsmen prof. dr. Ljubinko Mitrović prisustvovao sjednici Narodne skupštine Republike Srpske

Sastanak ombudsmena prof. dr. Ljubinka Mitrovića i generalnog direktora Univerzitetsko kliničkog centra Republike Srpske

Sastanak ombudsmena prof. dr. Ljubinka Mitrovića i ombudsmenke za djecu Republike Srpske

Ombudsmenke dr. Jasminka Džumhur i Nives Jukić na predstavljanju projekta „Policija i poštivanje ljudskih prava u BiH“

Sastanak ombudsmena prof. dr. Ljubinka Mitrovića i pomoćnika ministra pravde u Vladi Republike Srpske

Arhiva aktivnosti


Aktuelne publikacije


Institucija ombudsmena za ljudska prava Bosne i Hercegovine  © 2020    |    Mapa stranice