Saopštenje za javnost | 04.05.2020

Komitet za prava djeteta pri Ujedinjenim nacijama poziva države da zaštite prava djeteta u borbi protiv Korone virusa

Upozoravajući na niz negativnih posljedica koje bi provođenje izvanrednih mjera u sklopu sprečavanja širenja bolesti COVID-19 moglo imati na djecu i ostvarivanje njihovih prava iz Konvencije o pravima djeteta, UN-ov Komitet za prava djeteta, upozorava na ozbiljne fizičke, emocionalne i psihološke posljedice pandemije bolesti COVID-19 za djecu i poziva države da zaštite dječja prava koje prenosimo u potpunosti:

Komitet izražava zabrinutost zbog situacije u kojoj se nalaze djeca na cijelom svijetu, osobito djeca iz ranjivih skupina, zbog uticaja pandemije bolesti COVID-19. Mnoga djeca osjećaju ozbiljne fizičke, emocionalne i psihološke posljedice, posebno ona u zemljama u kojima je proglašeno vanredno stanje i obavezno ograničenje kretanja.

Uz očitovanja deset nadzornih tijela za praćenje međunarodnih ugovora o ljudskim pravima, Komitet dodatno podstiče države da poštuju dječja prava prilikom poduzimanja mjera za suzbijanje opasnosti koja prijeti opštem zdravlju zbog pandemije bolesti COVID-19. Konkretno, Komitet smatra da države trebaju:

1. Uzeti u obzir uticaje pandemije bolesti COVID-19 na zdravstvena, socijalna, obrazovna i ekonomska prava djeteta te prava na rekreaciju. Iako su vanredna stanja i/ili stanja katastrofe države u početku proglasile kratkoročno, očito je da bi ona mogla potrajati duže vrijeme pa će se razdoblja ograničenog uživanja ljudskih prava produžiti. Komitet prihvata činjenicu da je u kriznim situacijama na temelju međunarodnog prava o ljudskim pravima izuzetno dopušteno provoditi mjere kojima se ograničava uživanje određenih ljudskih prava radi zaštite opšteg zdravlja. Međutim, ta se ograničenja moraju uvoditi samo kad je to nužno, moraju biti proporcionalna i minimalna. Osim toga, iako treba uzeti u obzir da bi pandemija bolesti COVID-19 mogla imati značajan i nepovoljan uticaj na raspoloživost finansijskih sredstava, te poteškoće ne bi se trebale smatrati preprekom da se poštuje Konvencija. Države trebaju osigurati da njihovi odgovori na pandemiju, uključujući ograničenja i odluke o dodjeli sredstava, odražavaju načelo najboljeg interesa djeteta.

2. Istražiti alternativna i kreativna rješenja kako bi djeca mogla uživati svoja prava na odmor, zabavu, rekreaciju te kulturne i umjetničke aktivnosti. Takva bi rješenja trebala uključivati aktivnosti na otvorenom pod nadzorom koje bi se provodile barem jednom dnevno uz poštovanje fizičke distance i ostalih higijenskih standarda te kulturne i umjetničke aktivnosti prilagođene djeci na televiziji, radiju i internetu.

3. Osigurati da se učenjem putem interneta ne pogoršaju postojeće nejednakosti i da ono ne bude zamjena za interakciju učitelja i učenika. Učenje putem interneta kreativno je rješenje kad nije moguće učenje u učionici, ali stvara probleme djeci koja nemaju pristup ili imaju ograničen pristup tehnologiji ili nemaju odgovarajuću roditeljsku podršku. Toj bi djeci trebala biti dostupna alternativna rješenja kako bi ona mogla imati koristi od podrške koju pružaju učitelji.

4. Aktivirati hitne mjere kako bi se osiguralo da se djeca kvalitetno hrane tokom vanrednog stanja, razdoblja katastrofe ili ograničenja kretanja jer mnoga djeca samo u školama dobivaju jedini hranjivi obrok.

5. Održavati pružanje temeljnih usluga za djecu, uključujući zdravstvenu zaštitu, pristup vodi, sanitarne uslove i prijavu rođenja. Uprkos povećanom pritisku na zdravstvene sisteme i nedostatku sredstava, djeci ne bi trebalo uskratiti pristup zdravstvenoj zaštiti, uključujući testiranje i moguće buduće cjepivo, liječenje bolesti povezanih s bolesti COVID-19 i drugih, usluge na području mentalnog zdravlja i liječenje postojećih oboljenja. Djeca ujedno trebaju imati pristup čistoj vodi i sanitarnim objektima tijekom razdoblja vanrednog stanja, katastrofe ili ograničenja kretanja. Usluge prijave rođenja ne bi se trebale obustaviti.

6. Proglasiti osnovne usluge za zaštitu djece ključnima i osigurati da one nastave funkcionisati i budu dostupne, uključujući kućne posjete prema potrebi, i pružiti profesionalne usluge na području mentalnog zdravlja za djecu kojima je kretanje ograničeno. Zbog ograničenog kretanja djeca mogu biti izložena pojačanom fizičkom i psihičkom nasilju kod kuće ili biti prisiljena boraviti u domovima koji su prenapučeni i nemaju osnovne uvjete za život. Djeca s invaliditetom i problemima u ponašanju te njihove obitelji mogli bi se iza zatvorenih vrata suočiti s dodatnim poteškoćama. Države trebaju poboljšati izvještavanje putem interneta i telefona, sisteme upućivanja te aktivnosti informiranja i osvješćivanja putem televizije, radija i interneta. Strategija za ublažavanje ekonomskog i socijalnog uticaja pandemije bolesti COVID-19 takođe bi trebala obuhvatati posebne mjere za zaštitu djece, osobito one koja žive u siromaštvu i nemaju primjeren smještaj.

7. Zaštititi djecu koja su postala još ranjivija zbog posebnih uslova uzrokovanih pandemijom. To uključuje djecu s invaliditetom; djecu koja žive u siromaštvu; djecu na ulici; djecu migrante, tražitelje azila, izbjeglice i interno raseljenu djecu; djecu pripadnike manjina i autohtonih naroda, djecu koja imaju zdravstvene probleme, uključujući HIV/AIDS; djecu lišenu slobode ili onu koja se nalaze u policijskom pritvoru, zatvorima, domovima za odgoj, centrima ili kampovima za detenciju migranata; i djecu koja žive u institucijama. Prilikom izrade mjera za suzbijanje pandemije bolesti COVID-19 države trebaju poštovati pravo svakog djeteta na nediskriminaciju i provesti ciljane mjere za zaštitu djece u ranjivim situacijama.

8. Kad je to moguće, otpustiti djecu u detenciji, a djeci koja ne mogu biti otpuštena omogućiti održavanje redovitog kontakta s porodicama. Mnoge su države donijele mjere za ograničenje prilika za posjete i kontakt za djecu koja žive u institucijama ili su lišena slobode, uključujući djecu zatvorenu u policijskim institucijama, zatvorima, domovima za odgoj, centrima ili kampovima za detenciju migranata. Iako se te mjere ograničavanja kratkoročno mogu smatrati nužnima, dugoročno će negativno uticati na djecu. Djeci bi uvijek trebalo omogućiti održavanje redovitog kontakta s obiteljima, barem elektronskim ili telefonskim putem ako nije moguće uživo. Ako se vanredno stanje, razdoblje katastrofe ili obavezno ograničenje kretanja produže, potrebno je ponovno razmotriti mjere kojima se zabranjuju posjete. Djecu u migracijskim situacijama ne bi trebalo zadržavati ili odvajati od njihovih roditelja ako su u pratnji.

9. Spriječiti hapšenje ili detenciju djece zbog kršenja državnih smjernica i uputa u vezi s bolesti COVID-19 i osigurati da se svako dijete koje je uhapšeno ili zadržano odmah vrati svojoj porodici.

10. Širiti tačne informacije o bolesti COVID-19 i o načinima sprečavanja zaraze na jeziku i u formatima prilagođenim i dostupnim svoj djeci, uključujući djecu s invaliditetom, djecu migrante i djecu s ograničenim pristupom internetu.

11. Omogućiti djeci da mogu izraziti svoje mišljenje i da se ono uzme u obzir prilikom donošenja odluka o pandemiji. Djeca trebaju razumjeti što se događa i osjećati da sudjeluju u odlukama koje se donose kao odgovor na pandemiju.

Važni linkovi

• Saradnja sa NVO
• Uredovni dani Institucije ombudsmena
• Sporazumi Institucije Ombudsmena BiH sa drugim institucijama ombudmana
• Covid-19 i efekat na ljudska prava
• Sloboda pristupa informacijama
• Deklaracija iz Marakeša, 12.10.2018.g.
• Strategija djelovanja institucije Ombudsmena za ljudska prava BiH za period 2023. – 2028.
• Srednjoročni plan rada 2024.-2026.g.
• Priručnik za postupanje ombudsmena za ljudska prava Bosne i Hercegovine u predmetima diskriminacije
• Smjernice za ispunjavanje obrasca žalbe iz oblasti diskriminacije
• Predstavka Europskom sudu za ljudska prava - uputstvo
• Put kojim prolazi predstavka pred Evropskim sudom za ljudska prava
• Arhiva novosti

Štitimo prava fizičkih i pravnih lica u skladu sa Ustavom BiH i međunarodnim sporazumima koji se nalaze u dodatku Ustava...
Ombudsmeni BiH

Aktivnosti Ombudsmena

Ombudsmen dr. Nevenko Vranješ učesnik panel diskusije o garanciji lokalne autonomije u Federaciji Bosne i Hercegovine

Ombudsmenka Nives Jukić na konsultativnom sastanku OHCHR-a o UPR-u

Ombudsmenka dr Jasminka Džumhur na prijemu Ambasade Kraljevine Nizozemske u BiH

Ombudsmen dr Nevenko Vranješ učesnik Okruglog stola “Pravni problemi u vezi sa ugovorima o (sub)specijalizaciji u oblasti medicine”

Ombudsmenka dr. Jasminka Džumhur na predavanju za predstavnike porodica nestalih osoba i organizacija civilnog društva iz Ukrajine

Ombudsmenka dr. Jasminka Džumhur prisustvovala skupštini Udruženja poslodavaca Federacije Bosne i Hercegovine

Arhiva aktivnosti